Veliki potencijal u proizvodnje prirodnih bojila, antioksidanasa, šećera …

Autor: Miljenko Županić / Foto: Arhiva TC

RAŠELJKA (Prunus mahaleb L.) – Nalazi se kao samonikla voćna vrsta na velikom dijelu mediteranske obale, centralne Europe, Azije i dijela Afrike. U Hrvatskoj je rasprostranjena duž jadranske obale i dalmatinskog zaleđa, te na nekim kamenitim i sunčanim staništima kontinentalne Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Raste uglavnom kao pojedinačno listopadno stablo ili u manjim skupinama. Cvate prije listanja, tijekom travnja i svibnja. Drvo je jako tvrdo, dobro za izradu poljoprivrednih alatki, štapova i sl.

Plod je koštunica tanke kožice i mesnatog sloja, u početku zelene, a kasnije crvene i tamnoljubičašto-crne boje. Plodovi dozrijevaju u srpnju i kolovozu. Oprašivanje obavljaju kukci, najčešće pčele, stoga je značajna i kao medonosna vrsta. Plod je gorkog i kiselog okusa.

Plodovi imaju veliki potencijal u industrijskoj proizvodnji, kao izvor prirodnih bojila, antioksidansa, fenola, šećera, ulja iz sjemenki.  Sok od rašeljke se koristi za bojanje vina i drugih napitaka. Težnjom sve većeg broja ljudi ka zdravom životu, raste potražnja upotrebe sve više prirodnih tvari kako u farmaceutskoj, tako i u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Svojim parametrima kvalitete kemijskog sastava rašeljka se nudi kao izvor važnih spojeva za ljudsko zdravlje.

Dobro je znati …

√  Botanički naziv dolazi od grčke riječi ‘proumnon’ što označava stablo šljive, te mahaleb (hebrejska riječ za mlijeko), vjerojatno zbog bijelih cvjetova.

√  Mlade samonikle biljke koriste se kao podloge za cijepljenje kultiviranih sorti trešnje i višnje.

√  Plod je gorkog i kiselog okusa.

√  Plodovi sadrže jabučnu, limunsku, salicilnu i vinsku kiselinu te šećere.

√  Narodni nazivi: rašeljkina prunika, magriva, trešnja kamenjarka.

_________________

Izvor:

Županić, Miljenko. (2021.) : Drveće i grmlje jestivih plodova Varaždinske županije. Terra vox / Savez privatnih šumovlasnika Varaždinske županije. Priručnik možete naručiti OVDJE.