Priručnik koji razbija lovačke nedoumice

Autor: Prof. dr. sc. Krešimir Krapinec / Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

ZAGREB (13.7.2024.) – Iako na koricama knjige iz idiličnog sutonskog krajobraza, koji odvlači pozornost s naslova, možemo nazrijeti kako se radi o knjizi „Idealan pogodak“, pravi naslov knjige saznajemo nakon što otvorimo nekoliko stranica. Tada, zapravo, vidimo kako je njen puni naslov „Idealan pogodak i vitalna mjesta krupne divljači“. Ovakav naslov u potpunosti ulazi u okvire recentnog odnosa lovac-divljač.

Prof. dr. sc. Krešimir Krapinec

Više od 160 stranica pisanog teksta podijeljeno je u 11 poglavlja: predgovor, uvod, osnove balistike, vitalni organi, mjesto pogotka, dijelovi divljači, literatura, prilozi, bilješka o autoru, recenzije i popis donatora. Budući da je riječ o štivu koje je nedjeljiv dio lovstva ne čudi da je predgovor napisao predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Tim više što je vrlo malo stručne, a još manje znanstvene literature iz ovog područja.

Upravo ovu problematiku dr. sc. Miroslav Benko naglašava u poglavlju „Uvod“ pri čemu ističe kako se pri pisanju knjige uglavnom oslanjao na stručnu literaturu s područja SAD-a, a s europskog područja na izvore autora njemačkog govornog područja.

U poglavlju „Osnove balistike“ upoznajemo se s nastankom balistike, kao jednom od niza primijenjenih područja fizike. Malo je poznato kako termin „balistika“ dolazi od starogrčke riječi „bállein“, što znači bacati i kako je otac balistike manje poznati talijanski (zapravo Venecijanski) matematičar Niccolò Fonatna Tartaglia, rođen na samom početku 16. stoljeća. Drugo prezime „Tartaglia“ zapravo je bio nadimak, jer su nesretnom znanstveniku kada je imao samo 12 godina, okupatori Luja XII, prilikom osvajana Breše, sabljom ozlijedili donju čeljust i nepce i ostavili ga umrijeti. Majka ga je njegovala, dječak se oporavio, no zbog teškoća s govorom prozvali su ga „Tartaglia“, što na talijanskom znači – mucavac. No, vratimo se na poglavlje. U nastavku poglavlja „Osnove balistike“ autor daje temeljnu podjelu balistike s obzirom na grane i pristup (teorijski i pokusni). Objašnjava se zakonitost hica te načini gađanja s obzirom na smjer – vodoravno, okomito i koso. Veći dio ovog poglavlja bazira se na unutarnjoj balistici ili balistici cilja, s glavnim težištem na zrnu. Osobita važnost ovog poglavlja je velika novina u streljačkoj lovnoj literaturi. Naime, opširno je dan kritički osvrt na materijale, koji se koriste za izradu zrna, odnosno dana je usporedba „klasičnih“ i novih materijala. Ovo je svakako nužan iskorak jer je za očekivati kako dio lovaca relativno teško prihvaća, odnosno mijenja stavove glede izbora zrna, no zakonodavstvo nam neumitno nameće pravila zbog čega će olovna zrna prije ili kasnije postati dijelom prošlosti. I sam moram priznati kako sam svjedočio odstrelu smeđeg medvjeda plastičnim zrnom i u prvi mah sam ostao začuđen njegovim učinkom. Budući da je gost bio iz Njemačke, objasnio mi je kako je već odavno tamo donesen zakon prema kojem se divljačina odstrijeljena olovnim zrnom ne smije koristiti za ishranu ljudi čak i kada se radi o osobnoj potrošnji.

Poglavlje 4. nosi naziv „Vitalni organi“. Autor vrlo slikovito daje pregled vitalnih organa u tijelu životinje, po vrstama krupne divljači. Svakako treba uočiti kako su zasebno obrađeni parnoprstaši, a zasebno zvijeri, no u konačnici se daje usporedba, ključna da bi se moglo shvatiti iduće, praktično poglavlje ove knjige.

Nakon prikaza položaja organa u trupu životinje ulazimo u 5. i najopširniji dio knjige. Ovdje se daje preporuka o mjestu gađanja svake od pojedinih vrsta krupe divljači, s obzirom na različit stav životinje prema strijelcu. Iz skupine zvijeri, osim smeđeg medvjeda i sivog vuka, obrađeni su čagalj i lisica. Ovo također predstavlja novinu jer obje vrste spadaju u sitnu divljač, no sve češće se odstreljuju puškom s užlijebljenom cijevi. Pojedini dijelovi ovog poglavlja imaju veliku važnost za mlade lovce. Naime, autor na nekoliko slikovnih prikaza ukazuje situacije u kojima se nikako ne preporuča pucati na divljač. Sam kraj poglavlja završava manje željenim ishodima pucanja, odnosno što učiniti ako je divljač nastrijeljena. Stoga se obrađuju tri najpoznatije pasmine krvosljednika (bavarski i hanoverski) te alpski brak jazavčar, a sam kraj poglavlja je rezerviran na znakove pogotka na divljači s obzirom na vitalne ili manje vitalne organe.

Dr. sc. Miroslav Benko

Šesto poglavlje je bolna rana našeg lovstva. U njemu su obrađeni dijelovi divljači i načini njihova korištenja. Autor daje opravdan kritički osvrt na ne iskorištavanje dijelova divljači – iznutrice i kožu.

U drugim dijelovima svijeta, pače u razvijenim zemljama, iskorištavaju se svi dijelovi divljači, dok kod nas spomenuti derivati uglavnom završavaju na deponijima. Stoga se daje procjena potencijalne zarade s obzirom na vrstu krupne divljači i njene dijelove. Kolika je ona, pronaći ćete u knjizi.

Iz pregleda analizirane literature svakako treba uočiti kako je autor pri izradi ove knjige proučio velik broj izvora (navodi ih 239), a osobito onih novijeg datuma. Sama knjiga završava privitcima u kojima su dani shematski prikazi vitalnih organa i kostura krupne divljači, lisice i čaglja u silueti tijela s preporukom mjesta gađanja. Ovo se naglašava s gledišta formata knjige, koja stane u lovačku naprtnjaču i može se čitati u trenucima lova, odnosno čekanja divljači.

Rezimirajući sve, knjiga ostavlja utisak važnog priručnika, koji će svojom slikovitošću pobuditi zanimanje gotovo svakog lovca. Recentnim podacima ona donosi važne novine i pokušava razbiti nedoumice, osobito kod mladih lovaca. Možda će neki isprva pojedine njene dijelove uzeti sa skepsom, no uzmimo u obzir kako su neke teze naših poznatih lovnih balističara poput Bogdana Sabljice, Rade Stojadinovića i Ivice Zvonka Jakelića, u početku prihvaćene s izvjesnom dozom pričuve, a danas predstavljaju svojevrsne dogme kod većine lovaca. Stoga moramo čestitati autoru Miroslavu Benku, prije svega na hrabrosti izbora obrade ovako složene tematike, na kvalitetno odrađenom poslu, a na nama stoji verifikacija ove knjige u još uvijek prirodnim lovištima naše zemlje, nadam se i šire.