Proizvođači nisu krivi za poskupljenja povrća!
VARAŽDIN – U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 230.000 tona povrća na nešto više od 9.0000 hektara, od čega na tržištu završi oko 180.000 tona. U Varaždinskoj županiji se poljoprivredna proizvodnja odvija na gotovo 75.000 parcela, pri čemu najveći broj zauzimaju oranice na kojima su najzastupljenije žitarice, kukuruz i uljarice, dok se na oko 2.000 hektara uzgaja krumpir, zelje i ostalo povrće. Podaci su to izneseni na otvorenju konferencije „Hrvatsko povrće” koju je organizirao Gospodarski list, a pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Hrvatske poljoprivredne komore, otvorio je državni tajnik Zdravko Tušek.
Ni poljoprivrednike iz Varaždinske županije, koji su među predvodnicima povrćarske proizvodnje u Hrvatskoj, ne zaobilaze problemi s kojima se suočava poljoprivredni sektor. – Jedan od njih je činjenica da je prosječna starost poljoprivrednika Varaždinske županije sve veća, između 55 i 65 godina – naglasio je dr. sc. Dragutin Vincek, županijski poljoprivredni pročelnik.– Poljoprivreda je stil života, posebno na OPG-u, i moramo biti svjesni da mlađe generacije nisu sklone bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom, pogotovo ne povrćarstvom koje iziskuje ruke, koljena i kičmu. Dodamo li tome nestabilno tržište, proizvodnju pod vedrim nebom 365 dana u godini, cijela situacija i nije previše ohrabrujuća. Unatoč tome, postoji dobra volja i, što je najvažnije, proizvođači koji ne odustaju – naglasio je dr. sc. Vincek.
Među njima je Marija Cafuk, predsjednica Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije i predsjednica Udruge Zeljari Općine Vidovec, koja je govorila o visokim troškovima proizvodnje, ali i nepravednom optuživanju proizvođača da su odgovorni za česta poskupljenja.
– Iz vlastitog iskustva mogu reći da posljednje tri godine varaždinsko zelje nije mijenjalo cijenu, a ove je godine čak i niža u odnosu na lani. Problem je očito u nečem drugom, poput marži trgovačkih lanaca. S druge strane, troškovi proizvodnje rastu iz godine u godinu i morate biti pravi mađioničar da se u svemu tome uspješno snalazite – napomenula je Marija Cafuk.
Ključne probleme iznio je Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
– Kronično nam nedostaje radne snage, a uz to nemamo nikakav prioritet pri dobivanju državnih poljoprivrednih površina. Veliki izazov je nedostatak organiziranosti tržišta zbog čega smo prepušteni sami sebi. Sve radimo sami, a tako je jako teško ostvariti konkurentnu cijenu i bolje uvjete – naveo je Budanec.
Dio problema mogao bi se riješiti i fleksibilnom organizacijom financijskih potpora, napomenuo je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
– Ulazni troškovi rastu iz godine u godinu, a potpore i subvencije ostaju na razini od prije sedam ili 14 godina. Očekujemo izmjene višegodišnjeg financijskog okvira u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju kako cijena hrane u konačnici ne bi rasla za krajnje potrošače – rekao je Jakopović.
– Cilj nam je bio da konferencija na jednome mjestu okupi struku, znanost, male i velike proizvođače koji su nositelji poljoprivrede u Hrvatskoj, a sve sa željom da oni svojim iskustvom i znanjem predstave rješenja za razne probleme koji tište domaće poljoprivrednike, posebno povrćare – zaključio je Ivan Stupnišek, odgovorni urednik Gospodarskog lista.
Objava članka sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
