Plodovi bogati vitaminima, mineralima i drugim nutritivnim vrijednostima

Autor: Miljenko Županić / Foto: Anđelko Stričak

PITOMI KESTEN (Castanea sativa Mill.) – Domovina pitomog kestena je Mala Azija, a u Europu su ga prenijeli Rimljani. Rasprostranjen je u mediteranskom području, a kod nas raste u šumama brežuljkasto-brdskog područja kontinentalne Hrvatske, u Istri te na otocima Krku i Cresu. Pitomi kesten u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće nalazimo u mješovitim šumama s hrastom kitnjakom i bukvom, a ponegdje dolazi i u čistim kestenovim sastojinama. Uslijed široke mogućnosti korištenja svih dijelova ove biljke, kestenove šume su u povijesti bile intenzivno gospodarene što je ostavilo traga na njihovoj stabilnosti i kvaliteti staništa. Osim drva i ploda u nekim područjima se koristio i listinac za steljarenje. Nekadašnje tvornice tanina, za koje je kesten bio najvažnija sirovina, postojale su u Sisku, Belišću i Đurđenovcu, ali su sada sve zatvorene.

Pitomi kesten je listopadna šumska drvenasta vrsta, a značajan je i kao šumsko voće te medonosna biljka. Cvjeta nakon listanja u mjesecu lipnju. Plod je tamnosmeđi, jednosjemeni orah (kesten). Kupula, u kojoj se nalaze jedan do tri oraha, obrasla je bodljikavim ljuskama. Plod dozrijeva na stablu te kada sazrije kupula postaje smeđa, a može se otvoriti na stablu ili kad padne na tlo.

Pitomi kesten ima visoku nutritivnu vrijednost jer plod sadrži 50 do 60 posto škroba, šećer, bjelančevine s visokim sadržajem esencijalnih aminokiselina, vlakna te visok sadržaj vitamina E i B, kalij, fosfor i magnezij. Bogat je izvor fenolnih spojeva, posebno tanina, fenolnih kiselina i flavonoida. Danas se najčešće koristi kao jesenska slastica, pečen ili kuhan, kesten pire … Smatra se da je pitomi kesten prirodan antioksidant. Koristi se u pripremi čajeva za ublažavanje kašlja, bronhitisa, astme te za homeopatske kapi koje pomažu kod mentalne iscrpljenosti, depresije i sl. U tradicionalnim terapijama koristi se za liječenje upale kože.

Dobro je znati …

√  Pitomi kesten ima kvalitetno drvo i koristi se u razne svrhe. Od drvnih ostataka nekad se proizvodio ugljen za kovačke vatre, a kvalitetniji dijelovi služili su za motke, kolje za vinograde, bačve za vino i pivo, stupove, rudničko drvo, za izradu košara i obruča, držalice za alatke, tanin i dr.

√  U prošlom stoljeću dolazi do velikog propadanja i sušenja pitomog kestena od raka kestenove kore. Riječ je gljivičnoj bolesti koja je na europskom tlu prvi put zabilježenoj 1938. godine u Italiji. U Hrvatskoj pojavila se 1955. godine u šumama iznad Lovrana odakle se proširila na cijelu Hrvatsku.

√  Plod pitomog kestena bere se u ranu jesen, od sredine rujna do kraja listopada.

√ Ne sadrži gluten pa ga mnogi koriste kao zamjenu za brašno. Od njega se može napraviti i kruh. 

√ Narodni nazivi: kostanj, koštan, kestonj, šumski kesten.

Izvor:

Županić, Miljenko. (2021.) : Drveće i grmlje jestivih plodova Varaždinske županije. Terra vox / Savez privatnih šumovlasnika Varaždinske županije. Knjigu možete naručiti ovdje.