Autor: Kristijan Skočibušić / Foto: Arhiva TC

JALŽABET (14.4.2024.) – Povijesni izvori i arheološki nalazi govore da se život na području današnje općine Jalžabet u kontinuitetu odvija još od Kelta, Ilira i Rimljana koji su gradili ville rustice uz rijeku Plitvicu. To su seoska imanja na kojima se proizvodilo sve potrebno za svakodnevni život. Plodna podravska ravnica, te blage i pitome padine Topličke gore prekrivene šumom i vinogradima bili su izvanredan okvir za kvalitetan razvoj života na tom prostoru tim više što njime ide i prirodna komunikacija istok-zapad.

Budući da je Varaždin u srednjemu vijeku i stoljećima koja su slijedila postao važno trgovište i centar gospodarske (a dijelom i političke) moći sjevernog dijela Hrvatske, razumljivo je da mnoge plemićke obitelji, među kojima su grofovi Šemovečki, Suhodolski, Gotali, Bedekovići, Kuševići, Jordisi, Batthyanay, Patačići i drugi, koje su imale imanja na širem varaždinskom, podravskom i zagorskom području, duže ili kraće vrijeme, imaju imanja i na području Jalžabeta. O tome govore mnogi povijesni dokumenti i materijalni ostaci na terenu. Među dokumentima iz 17. i 18. st. nalaze se i oni koji svjedoče o uzgoju vinove loze na širem jalžabetskom području.

Na osnovu sačuvanih zapisa možemo sa sigurnošću ustvrditi da se vinogradi prostiru na pitomim obroncima kojima danas prolazi jalžabetska vinska cesta, u neprekinutom vremenskom kontinuitetu od srednjega vijeka pa sve do danas. (Vinske ceste Varaždinske županije – katalog)

U Općini Jalžabet mnogo se radi na razvoju vinogradarstva i seoskog turizma. Jalžabetska vinska cesta otvorena je 2008. godine. Na njoj se nalazi desetak gospodarstava koja se bave vinogradarstvom, vinarstvom, seoskim turizmom, pčelarstvom, voćarstvom i uzgojem povrća. Nudi se gastronomska ponuda s posebnim naglaskom na tradicionalna jela i visoku kvalitetu vina. U vinogradima jalžabetskog područja najviše su zastupljeni graševina, chardonnay, sauvignon, traminac, rajnski rizling, muškat, pinot …. (ks)